Allah dž.š. u Kur'anu kaže: „U mjesecu ramazanu počelo je objavljivanje Kur’ana, koji je putokaz ljudima i jasan dokaz Pravoga puta i razlikovanja dobra od zla. Tko od vas u tom mjesecu bude kod kuće, neka ga u postu provede, a tko se razboli ili se na putu zadesi, neka isti broj dana naposti - Allah želi da vam olakša, a ne da poteškoće imate - da određeni broj dana ispunite, i da Allaha veličate zato što vam je ukazao na Pravi put, i da zahvalni budete“ (El-Bekare: 185).
Ni jedno drugo vrijeme kao ramazansko, ni jedno drugo stanje kao stanje posta, ne čini nas tako ustrajnim i odlučnim da razvijemo vrline i savladavamo svoje loše osobine. Post nas odgaja da razumijemo patnje obespravljenih, poniženih, gladnih i žednih, i pomaže nam da svoj život oplemenimo djelima dobročinstva. Čovjekova odluka da posti velika je odluka, jer se odriče onoga za čim inače žudi. Takvu odluku može donijeti samo osoba jake volje i čvrstog karaktera. Vjerujući u sve duhovne milodare ovoga mjeseca, braćo i sestre, želimo vam mubarek, blagoslovljen, ramazan i post u njemu, neka Uzvišeni ukabuli sve ramazanske ibadete. Neka sa ovim mjesecom u vaše porodice dođe međusobna ljubav, među sve ljude međusobno poštovanje i volja da postupaju sa drugima onako kako bi voljeli da se sa njima postupa.
RAMAZANSKA VAKTIJA
RAMAZANSKE AKTIVNOSTI
Objava Kur'ana počela je u mjesecu ramazanu 611. godine, n.e, a završena je smrću Muhammeda, a.s., 632. g. Kur'an nije odjedanput objavljen. Njegova objava trajala je sukcesivno dvadeset dvije godine i kroz vjerovjesničku misiju Muhammmeda, a.s., utemeljeno je islamsko učenje Kur'anom i pojašnjeno riječima i postupcima Muhammeda, a.s., - sunnetom.
Svrha postepenosti objavljivanja Kur'ana i sukcesivnog nastajanja islamskih propisa, bez obzira odnosili se na vjeru ili pravo, nalazi se u činjenici što je Objava pratila događaje, potrebe društva i, osobito, stepen svijesti muslimana. Zbog toga se i razlikuju dva perioda objave Kur'ana: prethidžretski - mekkanski i, posthidžretski - medinski period. U mekkanskom periodu propisa o vjerskim obredima i propisa o regulisanju društvenih odnosa ne nalazimo mnogo. To je zbog toga što je prvo trebalo učvrstiti vjeru i moral i kroz to podići svijest vjernika do takvog stepena kako bi bila kadra prihvatiti najznačajnije odredbe iz obredoslovlja i prava. Ajeti mekkanskog perioda karakteristični su po tome što su kroz beskompromisnu borbu protiv idolopoklonstva razvijali svijest o monoteizmu i vjeri u samo jednog Boga i što su dokinuli neke izrazito paganske običaje kao što je, primjerice, kćerkoubojstvo. Svijest vjernika se postepeno razvijala i snažila potaknuta kur'anskim učenjem o neminovnosti konačnog odgovaranja za svoje postupke, tj. naučavala je muslimane da ima drugi vječni svijet - Ahiret, i da će se posigurno odgovarati za sva svoja djela počinjena na ovom svijetu.
PROČITAJ VIŠE